Dr. Nataša Trifunović savjetuje: Stižu minusi, kako zaštititi zdravlje

0
847

Meteorolozi za kraj sedmice najavljuju izuzetno hladno vrijeme, a temperature će se u nekim dijelovima Bosne i Hercegovine spuštati i do minus 20 stepeni.jjz6

Stariji građani pamte ovako niske temperature. Ipak, veći je broj onih koji ne znaju kako će se ponašati kad hladni sibirski val zahvati i našu zemlju.

Ljekari savjetuju slojevito oblačenje, ali ne onako kako se to preporučuje u smjeni godišnjih doba, kada se tokom dana mjere različite temperature.

Oblačiti se slojevito

– Slojevito oblačenje je bolji toplotni omotač, jer se između dva sloja garderobe nalazi sloj zraka koji nas zagrijava. Obavezna je zaštita disajnih puteva, kako zdravih, tako i hroničnih bolesnika i djece. Veoma je važno šalom zaštititi krajnje dijelove tijela, kao što su stopala, šake, nos, brada i uši, jer je u tim dijelovima slaba cirkulacija, pa su skloni pothlađivanju – kaže dr. mr. sci. med. Nataša Trifunović, specijalista porodične medicine u Domu zdravlja Vrazova.

Povedite računa i o prehrani. Preporučuje se u svakodnevni jelovnik uvrstiti što više sezonskog voća i povrća.

– Od povrća možete pripremati okrepljujuće čorbe, a voće jesti u svježem stanju ili ga cijediti, a možete pripremati i voćne salate. Crveno meso zamijenite ribom i piletinom od koje ćete praviti nezamjenjivu supu. Vrijeme je i kiselog kupusa, pa ga svakako uvrstite u jelovnik, kao i rasol koji je odličan saveznik u podizanju imuniteta u vrijeme kad vladaju prehlade i gripa. Važno je piti dosta biljnih čajeva, a izbjegavati kafu i alkohol koji loše utječu na krvne sudove.

Naročito oprezni trebaju biti stariji, hronični bolesnici, djeca i trudnice. Njima se ne preporučuje duži boravak na otvorenom.

– Najugroženiji su kardiovaskularni i plućni bolesnici. Preporuka je da ostanu u kućama, a ako moraju izaći onda da to ne čine rano ujutro i kasno uvečer kad će temperature biti puno niže od dnevnih. Naravno, nikako ne zaboravite redovno uzimati terapiju. Bolesnici koji imaju problema sa disajnim organima, kao što su astma, bronhitis i sinusitis, obavezno trebaju zaštititi početni dio disajnih puteva kako ne bi direktno udisali hladan zrak koji će isprovocirati primarno oboljenje. I srčani bolesnici trebaju biti na oprezu jer hladan zrak sužava krvne sudove. To nepovoljno djeluje na srčani mišić, a sve se manifestira anginoznim tegobama i otežanim disanjem. Ako moraju izlaziti vani, neka to bude kratko i uz redovno uzimanje lijekova koji proširuju krvne sudove, kao što je nitroglicerol.

Smanjiti fizičku aktivnost 

Kao jedna od mjera zaštite zdravlja od niskih temperatura je i smanjenje fizičke aktivnosti, a važi za svo stanovništvo.

– Ovo se naročito odnosi na aktivnosti koje ubrzavaju rad srca, poput trčanja. Preporučila bih onima koji su to navikli svakodnevno raditi da naprave pauzu, jer džoging izaziva ubrzano disanje, ubrzan udisaj ledenog zraka, a to može uzrokovati zdravstvene probleme – naglasila je Trifunović.

Kako pomoći promrzlom

Najveća opasnost od promrzlina prijeti koži nosa, obraza, ušiju, ruku i nogu.
Pružanje prve pomoći promrzloj osobi, prema preporukama ljekara, sastoji se najprije u tome što ćete je smjestiti u toplu prostoriju i osloboditi odjeće, obuće i nakita. To uradite pažljivo kako kožu ne biste dodatno iritirali.

U slučajevima kad su promrzla stopala, osoba se ne bi trebala kretati već ležati sa podignutim nogama (noge trebaju biti na jastuku).
Važno je napomenuti da se pomrzline ne smiju zagrijavati naglo termoforom ili stavljanjem u toplu vodu, jer bi se na taj način koža mogla dodatno oštetiti, ali i inficirati. Također, takve dijelove tijela ne treba zavijati.

U slučaju da se susretnete s promrzlom osobom, najprije joj dajte topli zašećereni napitak, najbolje čaj, kako bi se zagrijala i povratila izgubljenu tečnost. Tek nakon toga možete zagrijavati promrzle dijelove tijela i to prvo vodom zagrijanom do oko 15 stepeni Celzijusa. Kasnije svakih pet minuta temperaturu vode možete povećavati za dodatnih pet stepeni sve dok ne dostignete maksimalnih 40 stepeni.

Za ozbiljnije promrzline obavezno je potražiti ljekarsku pomoć.

Dobro je znati

1. Sedam do osam sati sna potrebno je tijelu, naročito zimi.
2. Najmanje 30 sekundi perite ruke kako biste “ubili” viruse.
3. Idealna kućna temperatura zimi je 20 stepeni Celzijusa.

LEAVE A REPLY